„Crveno meso” odnosi se na govedinu, svinjetinu, janjetinu i kozletinu dobivenu od domaćih životinja, uključujući i meso sadržano u prerađenim prehrambenim namirnicama i u većini pljeskavica od goveđeg mesa. Tu nije uključeno meso peradi i divljači ni iznutrice (međutim, učinak potrošnje iznutrica i mesa divljači na rizik od raka nije poznat). Iako se unošenjem velikih količina crvenog mesa povećavaju izgledi za razvoj raka crijeva, crveno je meso isto tako i dobar izvor nekih hranjivih tvari. Možete se voditi preporukom za izbjegavanje unošenja više od približno 500 grama crvenog mesa tjedno (500 grama mase kuhanog mesa odgovara približno količini od 700 – 750 grama sirove mase mesa, ovisno o načinu pripreme i tome koji je to dio mesa).

„Mesna prerađevina” odnosi se na meso konzervirano dimljenjem, sušenjem, soljenjem ili dodatkom kemijskih konzervansa. Na primjer, to su šunka, slanina, salama i neke kobasice, recimo hrenovke. Budući da je konzumacija mesnih prerađevina ujedno pozitivno povezana s rizikom od raka crijeva, pa čak i u malim količinama, a ne donosi nikakve dodatne prehrambene koristi u odnosu na crveno meso, kako bi se smanjio rizik od raka, preporučuje se izbjegavanje mesnih prerađevina koliko je god moguće.