Često se izrazima „prekomjerna tjelesna težina” i „pretilost” opisuje tijelo u kojem se nakupilo previše masnoća. Masnoće su normalni sastavni dio tijela koji osiguravaju izolaciju i štite neke unutrašnje organe, a sudjeluju i u proizvodnji određenih važnih hormona. Kod normalnih zdravih osoba masnoće čine približno jednu četvrtinu do jedne šestine tjelesne težine (žene je obično imaju razmjerno više od muškaraca), ali što je ima više od toga, to je više zdravstvenih problema do kojih one mogu dovesti.
ITM između 25 i 30 kg/m2 naziva se „prekomjerna tjelesna težina”, a ITM iznad 30 kg/m2 smatra se „pretilošću”. Vjerojatnost za pojavu zdravstvenih problema povezanih s tjelesnom težinom povećava se ako je ispod ili iznad zdravog raspona, no ne postoji jasna točka na kojoj „niski rizik” prelazi u „visoki rizik”, rizik se samo postupno povećava s povećanjem tjelesne težine. Osobe s previše tjelesnih masnoća obično imaju i više razine masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi) i viši krvni tlak, zbog čega je kod njih veća vjerojatnost za srčanu bolest. Zbog prevelike količine tjelesnih masnoća tijelo počne slabije reagirati na hormon inzulin, zbog čega se povećavaju izgledi za nastanak šećerne bolesti, a u isto se vrijeme povećavaju razine nekih hormona koji povećavaju vjerojatnost diobe i rasta stanica, zbog čega se povećava i vjerojatnost za nastanak nekih vrsta raka. Budući da se u izračunu ITM‑a ne može razlikovati tjelesna težina koja odgovara masnoćama od one koja odgovara mišićima, u nekim posebnim slučajevima ITM možda nije vrlo precizan pokazatelj ukupne tjelesne masnoće, a posebno kod vrlo mišićavih ljudi, kao što su sportaši ili ljudi koji imaju manje mišića nego što je to uobičajeno, recimo stariji ljudi.
No bez obzira na to koliki je vaš ITM, što je veći opseg struka, veća je vjerojatnost da će se kod vas pojaviti neki zdravstveni problem povezan s pretilošću.