Da. S povećanjem količine tjelesnih masnoća povećavaju se i izgledi za nastanak određenih vrsta raka, kao što su rak crijeva (debelog crijeva i zadnjeg crijeva), bubrega, jednjaka, gušterače i žučnog mjehura, a kod žena još i rak grudi (kod žena u postmenopauzi), sluznice maternice (endometrij) i jajnika.

Prevelikom količinom tjelesnih masnoća rizik od raka povećava se najvjerojatnije zbog poticanja upale i povisivanja razina niza faktora i hormona rasta koji pak potiču rast stanica raka.

Iako je taj rizik najviši kod pretilih osoba (npr. rizik od raka debelog crijeva povećava se za 15 % kod osoba prekomjerne tjelesne težine i za 32 % kod pretilih osoba čiji je indeks tjelesne mase [ITM] viši od 30 kg/m²), on se kod ljudi postupno povećava s količinom tjelesnih masnoća. Stoga se preporučuje ciljati što niže unutar zdravog raspona. To će očito biti kod svake osobe različito ovisno o tjelesnoj građi pa neka osoba krhke građe može ciljati donju granicu raspona, a krupnija (zdepastija) osoba može ciljati srednji dio ili gornju granicu tog raspona.
 
Iako nemaju višak tjelesnih masnoća, neke osobito mišićave osobe mogle bi se prema svojemu ITM‑u naći u kategorijama osoba s „prekomjernom tjelesnom težinom” pa čak i „pretilih” osoba. Međutim, velika većina ljudi u tim kategorijama doista imaju višak tjelesnih masnoća.