Djelovanje alkohola na srce ovisi o konzumiranoj količini i učestalosti konzumiranja. Konzumacijom više od jednog pića dnevno kod žena i više od dva pića dnevno kod muškaraca povećava se rizik od moždanog udara, srčane insuficijencije i koronarne srčane bolesti, pri čemu je rizik veći ako više pijete. Nekim se studijama pokazalo da osobe koje imaju visok rizik od srčane bolesti, posebno muškarci srednje dobi, koje ujedno i piju ograničene količine alkohola (manje od jednog pića dnevno za žene i manje od dva pića dnevno za muškarce), imaju u usporedbi s osobama koje uopće ne piju malo niži rizik obolijevanja od koronarne srčane bolesti. Međutim, nije jasno jesu li za taj učinak zaslužna sama alkoholna pića. Rizik od srčane bolesti mnogo djelotvornije smanjuju drugi čimbenici (uključujući zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, izbjegavanje pušenja duhana i zdravu tjelesnu težinu). Osobama koje ne piju alkohol ne preporučuje se da ga počnu piti radi smanjivanja rizika od srčane bolesti.