Rak crijeva naziva se i rak debelog crijeva, rak rektuma te karcinom debelog i zadnjeg crijeva. Sluznica crijeva sastoji se od stanica koje se neprestano obnavljaju. Te stanice katkad rastu prebrzo zbog čega oblikuju nakupine stanica koje se nazivaju crijevni polip (nekad se nazivaju i adenom). Polipi nisu rak crijeva (obično su dobroćudni), ali se tijekom godina mogu promijeniti u zloćudni rak. Stanice zloćudnog raka imaju sposobnost širenja izvan izvornog mjesta nastanka u druge dijelove tijela. Kada se rak tek počne stvarati, obično nekoliko tjedana ili mjeseci (a nekada i duže), nema nikakvih simptoma. A zatim, kako razvoj raka napreduje, obični početni simptomi uključuju krvarenje iz zadnjeg crijeva (rektuma), promjene probavnih navika (na primjer, pojava produženih epizoda proljeva) i slabokrvnost koja može dovesti do iscrpljenosti.

Rizik od pojave raka crijeva imaju i muškarci i žene. U Europskoj uniji rak crijeva treća je najčešća vrsta raka i drugi najčešći uzrok smrti od raka s procijenjenih više od 345 000 novih slučajeva i 150 000 smrti u 2012. Približno jedna od 20 osoba u Europskoj uniji oboljet će za svojeg života od raka crijeva. Približno osam od 10 osoba kojima je dijagnosticiran rak crijeva starije su od 60 godina. Približno pet od 10 osoba kojima je dijagnosticiran rak crijeva umrijet će od te bolesti. Rizik od smrti niži je ako se rak otkrije probirom.