Probirom se pokušava otkriti rak crijeva (ili stanja koja mogu dovesti do raka crijeva) u ranom stadiju kada postoje dobri izgledi da će liječenje biti uspješno. Postoje sljedeće dvije metode probira raka crijeva:

  1. pretraga kojom se utvrđuje krv u stolici, pretraga na okultnu krv u stolici
  2. pregled unutrašnjosti crijeva fleksibilnom sigmoidoskopijom odnosno kolonoskopijom.

Pretraga na okultnu krv u stolici (FOBT) biokemijska je pretraga kojom se mogu otkriti iznimno male količine krvi u uzorcima stolice. Te su količine toliko male da se ne mogu uočiti prostim okom („okultna krv” znači „skrivena krv”). To je najčešća metoda probira raka crijeva u Europskoj uniji. Dvije su vrste FOBT‑a. FOBT na bazi gvajaka i imunokemijski FOBT (koji se naziva i fekalni imunokemijski test, FIT). Te se dvije vrste testa razlikuju prema načinu prikupljanja uzorka stolice i njihove analize. I FOBT na bazi gvajaka i FIT provode se u privatnosti svojeg doma. Komplet za probirnu pretragu jednostavan je način uzorkovanja malih količina stolice. Ti se uzorci moraju analizirati u laboratoriju.

Fleksibilna sigmoidoskopija i kolonoskopija medicinski su postupci u kojima se upotrebljava duga savitljiva uska cijev sa svjetlom i malom lećom za gledanje. Ta se cijev umeće u anus kako bi se vizualno pregledala crijeva i ona može prikazati promjene uzrokovane rakom i drugim bolestima, kao što su polipi. Polipi su abnormalne izrasline u crijevima koje se u nekim slučajevima mogu razviti u rak crijeva ako se ne uklone. Ako se polipi pronađu, većina njih može se bezbolno ukloniti tijekom samog probirnog pregleda. Kolonoskopijom se omogućuje pregled čitavog debelog crijeva. Fleksibilnom sigmoidoskopijom omogućuje se pregled samo prve polovine debelog crijeva, ali je brža i može se provesti bez sedacije, a za pripremu crijeva (prije pregleda) potreban je samo klistir. Budući da su sigmoidoskopija i probirna kolonoskopija invazivni postupci, mogu uključivati ozbiljne komplikacije.

Ako se probirom s pomoću FOBT‑a na bazi gvajaka, FIT‑a ili fleksibilne sigmoidoskopije dobiju abnormalni nalazi, upućuje se na kolonoskopiju kako bi se pregledala čitava crijeva na rak i polipe.

Većina studija učinaka probira na izbjegavanje smrtnih posljedica raka crijeva uključivala je zdrave osobe starije od 45 do 50 godina i mlađe od 70 do 75 godina. Sve preporučene metode probira učinkovite su u smanjenju rizika od smrti kao posljedice raka crijeva. Studije su pokazale da se sudjelovanjem u probiru FOBT‑om na bazi gvajaka ili FIT‑om rizik od smrti kao posljedice raka crijeva smanjio za 20 – 30 %, a sudjelovanjem u probiru fleksibilnom sigmoidoskopijom za približno 50 %. Procjenjuje se da se sudjelovanjem u probiru kolonoskopijom rizik od smrti kao posljedice raka crijeva smanjuje za približno 30 – 65 %, ali su dokazi za tu procjenu ograničeni.

Za sudionike studija rizik od pojave raka crijeva smanjen je kod probira fleksibilnom sigmoidoskopijom za približno 30 %. Drugim riječima, tri od deset raka crijeva spriječena su kod osoba koje su sudjelovale u probiru. Kod probira kolonoskopijom smanjenje rizika iznosi približno 50 – 65 %, ali su dokazi za tu procjenu ograničeni.