Pronalaskom raka u ranom stadiju ne smanjuje se uvijek rizik od smrti kao posljedice raka grudi. Iako se mamografijom mogu otkriti zloćudni tumori koji se ne mogu napipati, to što se liječi mali tumor ne znači uvijek da se od tog raka neće umrijeti. Agresivni tumori i tumori koji brzo rastu mogu se proširiti u druge dijelove tijela prije nego što su otkriveni. Probirom se možda neće pomoći u produžavanju života žena koje imaju takve tumore, ali će dulje vremena znati da možda boluju od kobne bolesti. Osim toga, probirnim se mamogramima možda neće pomoći u produžavanju života žene koja pati od drugih, još ozbiljnijih zdravstvenih stanja.

Rendgensko zračenje može uzrokovati rak. Za provođenje mamografije potrebna je mala doza zračenja pa je rizik od štete zbog takvog izlaganja zračenju nizak. Koristima od probira mamografijom u organiziranim programima nadmašuju se moguće štete od izlaganja zračenju.

Lažni pozitivni nalazi događaju se kada radiolozi pronađu mamografske abnormalnosti iako rak zapravo ne postoji. Svi su abnormalni mamogrami popraćeni naknadnim pretragama (dijagnostička mamografija, ultrazvuk i/ili biopsija) kako bi se utvrdila prisutnost raka. Lažni pozitivni nalazi mamograma mogu uzrokovati tjeskobu i druge oblike psiholoških problema koji obično ne traju dugo. Naknadne pretrage potrebne za isključivanje mogućnosti pojave raka isto tako mogu zahtijevati dosta vremena i uzrokovati fizičku neugodu. Europski standardi kvalitete uspostavljeni su kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo vrijeme čekanja i smanjila tjeskoba povezana s time.

U razdoblju od 20 godina približno jedna od pet žena koje redovito sudjeluju u probiru dobit će lažan pozitivan nalaz koji se može provjeriti bez invazivnih postupaka. U istom razdoblju približno jednoj od 10 žena bit će nužan invazivni postupak (iglom se uzima mali uzorak tkiva grudi) bez operacije, a približno jedna od stotinu žena morat će radi provjere nalaza mamografije ići na operaciju.

Postoji i rizik da se probirom može pronaći rak grudi koji ni vi ni vaš liječnik ne biste nikada otkrili da niste išli na probir, to se naziva pretjerana dijagnostika. Nažalost, nije moguće znati koji su od tih slučajeva raka otkrivenih probirom rezultat pretjerane dijagnostike. Procjenjuje se da su u prosjeku pet do 10 od 100 slučajeva raka otkrivenih na probiru rezultat pretjerane dijagnostike. Taj je rizik niži kod mladih žena, a viši kod starijih.