Pasivno pušenje uzrokuje preranu smrt i niz bolesti. Uzrokuje rak pluća, koronarnu srčanu bolest, bolesti dišnog sustava, a ima i negativan utjecaj na bolesti, kao što je astma. Zaposlenici na radnim mjestima na kojima se još uvijek puši, kao što su barovi i restorani u nekim zemljama, jako su izloženi pasivnom pušenju. Procjenjuje se da u Ujedinjenoj Kraljevini pasivno pušenje uzrokuje 14 – 15 % slučajeva raka pluća kod nepušača. Taj je postotak veći u zemljama u kojima je izlaganje pasivnom pušenju veće nego u Ujedinjenoj Kraljevini, na primjer u zemljama s većim stopama pušenja ili češćom pojavom pušenja u kućanstvima. Među osobama koje nisu nikada pušile, one izložene pasivnom pušenju nose dvostruko veći rizik od raka pluća u usporedbi s onima koje pasivnom pušenju nisu izložene.

Pušenjem se usporava rast fetusa. Djeca trudnica koje puše rađaju se u prosjeku s približno 150 – 250 grama manjom težinom od djece nepušačica. Niska porođajna težina povezana je s povećanom učestalošću štetnih zdravstvenih učinaka kod novorođenčadi. Majčino je pušenje ujedno povezano s povišenim rizikom od sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) i akutnim problemima s ušima i dišnim sustavom kod djece.